Svako vrime crikvenoga ljeta ima svoje simbole i navade. Najveć slijedov narodne kulture i umjetnosti se najde u božićnom vrimenu. Uz božićno drivo su božićne jaslice najvažniji znak ovoga vrimena. Za vrime baroka se je ova navada proširila na korizmu i Vazam.
Svoj izvor je imala u zapadni dijeli naše zemlje. U prošli ljeti su figurativni prikazi Jezuševe muke, smrti i goristanja (“korizmene jaslice”) doživili renesansu.
 

Pepi Blašković, ki je pred mnogimi ljeti za našu crikvu oblikovao božićne jaslice, se je dao od ovoga razvitka inspirirati, realizirao svoj plan i napravio “korizmene jaslice” za našu crikvu, a suradjivali su Hanzi Živković i Vilhelm Kirišić.
 

Tiskane figure, ke prikažuju Jezuševu muku i smrt, od molitve na Uljevom brigu, prik izdanja, bičevanja, trnjem korunjenja, pošpotivanja i izrugivanja do križnoga puta, križevanja, groba i goristanja naredjene su po nacrti Jožefa Arnolda starijega (1788. - 1879.), jednoga od najznamenitijih tirolskih umjetnikov u 19. stoljeću.